Upravljanje malim i srednjim poduzećima u doba COVID-19
Mikro, mala i srednja poduzeća igraju značajnu ulogu u svim gospodarstvima. Na razini EU 99% svih poduzeća spadaju u tu kategoriju, a ukupno ostvaruju 75% svih zapošljavanja.
U Republici Hrvatskoj MSP-ovi čine čak 99,7% svih poduzeća, a njihov udio u ukupnom prihodu iznosi 59,5% te zapošljavaju oko 80% svih zaposlenih.
Stoga u vremenima krize uzrokovane COVID-19 svakako treba razgovarati o načinima upravljanja manjim poduzećima u izvanrednim situacijama.
Naime, i u normalnim vremenima vladama zemalja zapadnog dijela svijeta poodavno je jasno kako MSP-ovi čine kralježnicu zdravog gospodarskog sustava, no da im povremeno trebaju specifične gospodarske mjere i programi kako bi rasli i razvijali se.
Koliko su mala poduzeća osjetljiva na vanjske utjecaje govori činjenica kako je ekonomija čitavog svijeta ozbiljno poljuljana na temelju obustave poslovanja na “samo” 2 do 3 mjeseca, kako u kojoj državi. No, svima je na plastičan način postalo jasno kako su zatvoreni frizerski saloni, ugostiteljski objekti, čistionice, hoteli, autoservisi i slični biznisi, iako naizgled nisu od presudne važnosti za život, itekako važni za tijek novca u ukupnom gospodarstvu.
U Hrvatskoj je tvrdi “lockdown” trajao dva mjeseca, no velika većina malih poduzeća i dalje ima problema s likvidnošću. S obzirom da su već mala, prilagođavanje veličine kroz rezanje troškova nije moguća opcija. Njihova je djelatnost u pravilu manje diversificirana, imaju lošiju financijsku strukturu i slabiju kreditnu sposobnost.
Kako mala poduzeća nemaju razrađenu organizaciju i često se različite upravljačke uloge nalaze u jednoj te istoj osobi, važno je imati na umu neke važne smjernice:
- Pratiti sve izmjene i novosti i biti sposoban donositi ili mijenjati odluke na dnevnoj razini, ali pritom pazeći na širu sliku
Na globalnoj razini se stvari događaju iznimno brzo. Vlade donose različite mjere za ublažavanje posljedica pandemije, različite se upute donose i mijenjaju i teško je razlučiti istinu od laži. Stoga je važno odrediti osobu unutar poduzeća koja će biti zadužena za praćenje svih novosti. Iznimno je važno da je osoba sposobna kritički iščitavati izvore informacija, s obzirom na veliku količinu lažnih vijesti, i koja će sve informacije odgovorno prenositi. U vlastitom je poslovanju najvažnije razviti vještinu sinteze dobivenih informacija te primjene zaključaka s određenim odmakom koji vam dopušta fleksibilnost vlastitog posla. Dobar primjer za to je formiranje cijene turističkog smještaja za sezonu 2020. imajući na umu sezonu 2021. i koliki će period vremena trebati proći da se cijene vrate na stanje iz 2019. godine.
- Jasna i direktna komunikacija sa svim zaposlenicima
Jedan od pozitivnijih utjecaja COVID-19 krize je svakako ubrzavanje promjena u politici organizacije rada. Dok velika poduzeća imaju čitave odjele i timove koji su se posvetili samo procesu prebacivanja rada s klasičnog formata na rad od kuće za svoje stotine ili tisuće zaposlenika, mala poduzeća su tu u prednosti baš zbog svoje veličine. No, to ne znači da vaši zaposlenici, ma koliko ih malo bilo, ne zaslužuju pravodobno komuniciranje planirane politike poduzeća i jasan stav poduzeća o načinu rada od kuće, putovanjima, protokolima pri radu i izvještavanju o radu i slično.
- Jačanje principa otpornosti
Engleski termin “resilience” se iz okolišne tematike brzo seli u područje poslovanja, baš zato što najbolje obuhvaća mjere koje bi svaka organizacija trebala primijeniti. Upravljački kadar, bio on jedna ili više osoba, bi svakako trebala razviti sustav praćenja učinkovitosti rada i ocjenu utjecaja krize. Osim analize tih rezultata i primjene zaključaka, manja poduzeća imaju priliku brže reagirati na nove prilike i nuditi stalna poboljšanja (primjer su svakako poduzeća koja su pogone za proizvodnju alkohola u jeku krize iskoristila za proizvodnju dezinficijensa), a upravljački kadar ima priliku razviti alate za holističko upravljanje poduzećem.
COVID-19 kriza, iako specifična zbog globalne ugroze javnog zdravlja, u ekonomskom smislu nije nikakav novi izazov jer nam je svima poznato da su gospodarske fluktuacije ciklične. Stoga je malim i srednjim poduzetnicima sadašnja kriza i brojni izazovi ujedno i prilika da testiraju i optimiziraju svoje poslovanje i naučeno primijene u budućim vremenima.
Ovaj članak u okviru rubrike “Razgovor s konzultantom” piše Boris Pekić, direktor društava UHY Savjetovanje i STech akcelerator.
