Planovi Europske komisije za 2021. godinu
Dok konzultantska zajednica, a i cjelokupna javnost, u Hrvatskoj iščekuje da Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine konačno ugleda svjetlo dana, i dok zapravo vlada sezona kiselih krastavaca kada su natječaji iz EU fondova u pitanju, u kuhinji Europske komisije se puno toga sprema što će imati odraza i na budućnost poduzetnika u Hrvatskoj.
Europska komisija je, tako, donijela svoj godišnji program rada za 2021. godinu pod poetičnim nazivom “Unija vitalnosti u svijetu krhkosti”. Obuhvatan je to dokument kada su u pitanju prilozi, planovi za nova regulatorna rasterećenja i nove zakonodavne inicijative, no u našem je kontekstu dobro pratiti i znati prioritete koje je Komisija zacrtala za naredni period.
Temeljem planiranog i predloženog sedmogodišnjeg proračuna, Europska unija zacrtava smjer ka jačanju jedinstvenog tržišta i naglasku na zelenoj i digitalnoj tranziciji. Temeljem toga, planirano je da 37% proračunskih sredstava ide u zelene, a 20% u digitalne projekte. Podsjećamo, predloženi proračun EU za razdoblje 2021.-2027. iznosi 1074,3 milijarde EUR, uz izvanredni instrument za oporavak Next generation EU procijenjen na 750 milijardi EUR.
Od drugih tema koje su istaknute u programu rada navode se teme poput regulacije tržišnog natjecanja, deregulacije, boljih propisa i digitalnije administracije; zatim socijalne zaštite i zdravstva, zaštite demokracije i borbe protiv dezinformacija, sigurnosti i imigracije te pozicioniranja globalne Europe.
Našim malim i srednjim poduzetnicima koji planiraju svoje buduće projekte i pritom računaju na sredstva iz EU fondova iznosimo neke osnovne zaključke vezane za razvojni smjer koji bi ti projekti trebali uzeti:
- Zeleni plan (The European Green Deal)
Cilj ovog plana, primarno, je smanjiti CO2 emisije za barem 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu. Cijela je priča upakirana u “Fit for 55 Package” te se može očekivati dostupnost velikih sredstava kojima će se financirati investicije u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, ali i uvođenje energetskih poreza (energy taxation). U ovom je segmentu i dalje naglasak na razvoju principa kružne ekonomije, počevši od pametnog i održivog transporta pa do strategije “od polja do stola” usmjeren na poticanje organske proizvodnje i smanjenja utjecaja stočarske proizvodnje na ekosustave.
- Digitalni plan (A Europe fit for the digital age)
Svjesna da svjetski konkurenti Kina i SAD daleko odmiču, Europa odlučno ide u smjeru kompletne digitalne transformacije. Pritom je umjetna inteligencija jedan od ključnih fokusa. Naglasci su, također, na kibernetičkoj sigurnosti, prvenstveno u smislu zaštite temeljnih prava građana i zaštite osobnih podataka, no naglasak se stavlja i na uvođenje jedinstvenog europskog digitalnog identiteta kojim će se olakšati pristup online uslugama unutar Europe. Ako to znači konačnu provedbu digitalizacije javne uprave i u Hrvatskoj, nitko sretniji od nas.
- Globalna Europa (A stronger Europe in the world)
Nije na odmet i našim poduzetnicima imati na umu da Europa namjerava zauzeti svoje mjesto na globalnom tržištu kroz očito prelijevanje osviještenog njemačkog modela slobodne ekonomije koja ima čovjeka u fokusu, osiguravajući mu osnovna socijalna i zdravstvena prava. To znači da će se interesi europskih poduzetnika štititi na globalnoj razini, a i da će se princip multilateralnosti pokušati preslikati na odnose s globalnim konkurentima. Za poduzetnike koji posluju van granica zajedničkog tržišta EU to je svakako dobra vijest.
Zaključno govoreći, ovaj dokument je odraz ujedinjene politike Europske komisije, koja u ovom trenutku uživa potporu većine političkih opcija u Bruxellesu i stoga ima ujednačen centristički stav. Za prosječnog poduzetnika dobro je znati da je siguran i neminovan smjer kojim Europa želi ići digitalizacija i to u svim segmentima društva. Digitalizacija bi, uz provedbu zelenog i plavog plana, trebala svakako generirati i nova radna mjesta za koja se nove generacije tek trebaju obrazovati, stoga će naglasak na cjeloživotnom učenju i prilagodbi novim izazovima i dalje biti aktualan. Dobro je znati da je smjer Europske komisije daljnja deregulacija, što bi trebalo olakšavajuće utjecati na postojeća opterećenja poduzetnika i u Hrvatskoj. U svakom slučaju, živimo u zanimljivo doba i važno je biti spreman za brze prilagodbe novonastalim situacijama.
Ovaj članak u okviru rubrike “Razgovor s konzultantom” piše Marino Bezmalinović, stariji konzultant u UHY Savjetovanje i STech akceleratoru.