Koliko krediti mogu pomoći poslovanju poduzetnika?

2020. godina svakako će ostati upamćena kao godina kada se mijenja paradigma poslovanja mnogih tvrtki, a u velikom broju slučajeva kao rezultat pandemije i novih mjera koji će još neodređeno vrijeme biti realnost poslovanja. Stoga se kod značajnog broja tvrtki stvorila potreba za novim investicijama u tehnologije koje osiguravaju udaljeni rad svojih djelatnika, prilagodbu poslovanja, ali je nažalost kod mnogih dovela i do potrebe za osiguranjem sredstava za nastavkom poslovanja.

Krediti kao instrument financiranja poslovanja nisu najpopularniji resurs, ali uz pažljivo planiranje i istraživanje tržišta poduzetnici u svim fazama razvoja poslovanja mogu se aplicirati za poticajne kredite koji pomažu ostvariti zacrtani cilj. U ovom tekstu pokušat ću kratko približiti najvažnije poticajne kredite i jamstva te objasniti zašto se isplati koristiti takve potpore u poslovanju i kakve troškove se može financirati s tim instrumentima.

Koliko su zapravo isplativi poticajni krediti u odnosu na standardne kredite poslovnih banki?

Plastično ćemo prikazati. Kredit podignut na jedan milijun kuna uz rok otplate pet godina:
• Sa kamatnom stopom od 5% (ukoliko imate sreće) u komercijalnoj banci ukupno se plaća 135.000 HRK kamata
• Sa kamatnom stopom od 1,75% poticajnog kredita ukupno se plaća 45.000 HRK kamata

Već na primjeru ovog iznosa jasno je da kreditne linije dostupne za poduzetnike treba uzeti u razmatranje kroz planiranje financijske konstrukcije investicije ili za pokrivanje obrtnih troškova.U gotovo svim relevantnim kreditnim linijama za poduzetnike može se koristiti poček (razdoblje neotplaćivanja glavnice kredita) te se kredit može otplaćivati minimalno 5 godina.
HAMAG-BICRO (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) već niz godina poduzetnicima nudi temelj za rast kroz linije zajmova i jamstava.

Najvažniji poticajni krediti koje odobrava ta institucija su:
ESIF mikro investicijski zajam – do 25.000 Eura mogu ostvariti svi poduzetnici, neovisno o veličini i fazi razvoja kako bi se financirala materijalna i nematerijalna imovina te obrtna sredstva. Kamatna stopa je od 0,1% – 0,5% sa počekom od jedne godine te rokom otplate do 5 godina. Ovaj oblik financiranja je najzanimljiviji mladim tvrtkama i startupima za početak poslovanja. Također je dostupna dodatna linija mikro zajma za ruralni razvoj.
Nacionalna jamstva za kredite u području kulture i kreativnih industrija – do 800.000 Eura mogu ostvariti MSP u kulturi i kreativnim industrijama, sa kamatnom stopom do 2% te do 5 godina roka otplate.
Program PLUS i pojedinačna jamstva – jamstvo za poduzetnike kojima se može odabrati jedan od tri modela – investicija, obrtna sredstva ili kupnja poslovnih udjela. Hamag-Bicro putem financijskih institucija omogućuje jamstvo za pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga. Cilj ovakvih jamstava je omogućiti poduzetnicima veću dostupnost kredita, ali i smanjenje kamatnih stopa kroz umanjenje premije za rizik.

Spomenut ću da je u prvom dijelu 2020. HAMAG-BICRO u svojoj liniji nudio dodatne zajmove – ESIF male investicijske kredite (do 50.000 Eura) koji su sada dostupni samo za ruralni razvoj, COVID-19 zajmove za financiranje obrtnih troškova poslovanja tvrtki pogođenih pandemijom, te mikro zajmove samo za obrtna sredstva. Nije poznato hoće li ove linije zajmova biti ponovno ponuđene poduzetnicima.

HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) također ima vlastite linije za poticajne kredite za poduzetnike, također po izrazito povoljnim kamatnim stopama zanimljivim za poduzetnike u svim fazama.

Mjere za Covid-19 kojima HBOR u suradnji s komercijalnim bankama olakšava ovaj neizvjesni period tvrtkama, osiguravajući im likvidnost u poslovanju, su:
Moratorij (odgoda plaćanja glavnice uz obračun kamata i naknada) za postojeće kreditne obveze poduzetnika.
Obrtna sredstva mjere Covid-19 – minimalnog iznosa kredita od 1 milijun HRK sa kamatnom stopom do 2,26%, ovisno o veličini tvrtke i roku otplate. Linija je na raspolaganju do 31.12.2020 godine ili do isteka sredstava. Na raspolaganju je također posebna odvojena linija obrtnih sredstava za preradu drva i proizvodnju namještaja te za ruralni razvoj.

Najvažnije standardne kreditne linije HBOR-a su:
Krediti za poduzetništvo mladih, žena i poduzetnika – financiranje osnovnih i obrtnih sredstava u najvećem iznosu od 2 milijuna HRK sa fiksnom stopom od 2% kamate, koji se može dodatno umanjiti primjerice zapošljavanjem mladih ili subvenciju Grada / Županije. Poček je do 3 godine, a rok otplate do 12 godina. Ova linija je posebno privlačna startupima s potrebom za većim investicijama, primjerice informatičku infrastrukturu i opremanje i uređenje prostora.
Krediti za investicije privatnog sektora -također se financiraju osnovna i obrtna sredstva, dok je kamatna stopa od 1,5% do 3% ovisi o djelatnosti i području ulaganja, dok maksimalni iznos kredita nije definiran.
Krediti za obrtna sredstva – uz kamatnu stopu od 2% do 3,5%
ESIF krediti za rast i razvoj – velike investicije za tvrtke
Dodatno, HBOR nudi kreditne programe za pripremu izvoza, kredite kupcima izvoznika, kredit dobavljača, investicijske i obrtne kredite za ruralni razvoj.

Približava se kraj obračunskog razdoblja EU i sve je spremno za implementaciju novih strateških dokumenata na razini Republike Hrvatske te se u novom okviru 2020. – 2027. očekuje da će se dodatno osnažiti kreditni potencijal naših najvažnijih institucija za financiranje poduzetništva, a to znači prepoznati potrebe tvrtki, posebice u MSP i startup zajednici, a sve s ciljem apsorpcije dostupnih sredstava. Posebice je važan rad na ubrzavanju mehanizma odobravanja zahtjeva i dodatno olakšanje administrativnih procedura. Neizvjesnost koja slijedi po pitanju širenja i utjecaja pandemije, posebice određenih mjera za gospodarstvenike je postala nova konstanta u poslovanju, ali kvalitetni poslovni alati, među kojima su postojeće i buduće kreditne linije i zajmovi svakako su nešto što poduzetnici moraju imati na umu, bilo da se radi o početku poslovanja, razvoju i širenju ili pak, samom pokrivanju obveza prema dobavljačima.

 

Ovaj članak u okviru rubrike “Razgovor s konzultantom” piše Marino Bezmalinović, stariji konzultant u UHY Savjetovanje i  STech akceleratoru.